IVICA ŽUPAN
FOTOGRAFIJE: ZORAN TOKIĆ
_____________________________________________________
Unutarnja sloboda (umjetnika) Suvremena umjetnost iz Zbirke Smiljanić, Gradski muzej Bjelovar - Galerija Nasta Rojc, Bjelovar, 12. 9. - 12. 10. 2024.; Gradski muzej Koprivnica, studeni, Koprivnica, 2024.
OD OSAMOSTALJENJA HRVATSKE u Zagrebu postoji nekoliko odličnih zbirki moderne i suvremene umjetnosti. Vlasnici su im bogati poduzetnici i odvjetnici. Kupuju probrana, antologijska djela, igraju na sigurno – biraju ostvarenja koja će u nas još dugo kotirati kao izuzetna ili antologijska, pa će tako vlasniku – bude li ih morao prodavati – u najmanju ruku vratiti uloženo, ali skupljači se potiho nadaju da bi u tom slučaju i masno zaradili. U njihovim zbirkama ističu se radovi članova EXAT-a 51, Gorgone, zastupnika radikalnog informela, Nove umjetničke prakse. Ti sakupljači ne kupuju „papire“, u njihovim zbirkama nema grafika, knjiga, časopisa, fotografija, plakata... To je „roba“ koja u slučaju preprodaje ne jamči povrat uloženog a kamoli zaradu. Drugo, sliku je dovoljno izvjesiti na zid, skulpturu postaviti na neki podeset, ali „papire“ je pipkavo pohranjivati i njima manipulirati jer je papir osjetljiv i ranjiv materijal.
„PAPIRA“ OBILATO ima u zbirci bjelovarskog kolekcionara Petra Smiljanića. Na 12. rujna u Gradskom muzeju Bjelovar otvorenoj izložbi Unutarnja sloboda (umjetnika). Suvremena umjetnost iz zbirke Smiljanić, predstavljeno je tek dva posto ove goleme zbirke. Unatoč tomu što je muzejski prostor bio premalen da dolično predstavi zbirku, suautori izložbe kolekcionar Smiljanić i likovni kritičar Marijan Špoljar pokazali su je tako da je već na prvi pogled bilo vidljivo o čemu je riječ. Kako se zbog prostornih i tehničkih mogućnosti institucije koncepcija izložbe morala prilagoditi uvjetima, autori izložbe načinili su informativni pregled glavnih dionica i sastavnica zbirke.
OVA U JAVNOSTI DOSAD NEPOZNATA kolekcija moderne, avangardne i suvremene umjetnosti iz Hrvatske i regije, fascinantna je po broju, strukturi i kvaliteti radova. Obaseže nekoliko desetaka tisuća artefakata, od čega 3,500 plakata. Vremenski raspon zbirke je od početka 20. stoljeća do danas, a obuhvaća radove od ranih povijesnih avangardi do recentnih primjera suvremene umjetnosti. Odlikuje ju širok raspon tehnika, disciplina i medija (od slike i skulpture do instalacije, od časopisa i autorskih knjiga i samizdata, crteža, neoavangardnih časopisa, knjiga umjetnika, serigrafija, objekata, fotografije, stripa, plakata, konceptualnih radova, grafičkog dizajna, grafike) i pruža ne samo informacije o temeljnim autorima, pokretima i umjetničkim tendencijama, nego nudi i mogućnost upoznavanja s nekim od dosad nepoznatih radova suvremene umjetnosti s ovih prostora. Golemom količinom na žalost još neizloženih kvalitetnih radova, prikupljenih vlasnikovom koherentnom, jedinstvenom i connoisseurskom sakupljačkom politikom, Zbirka Smiljanić uvelike nadilazi lokalni karakter, prepuna je značajnih domašaja predstavnika vrlo različitih i udaljenih praksi i definicija umjetnosti i poligon je za nove i drukčije prosudbe moderne i suvremene umjetnosti. Skupljačev fokus bio je na stvarateljima koji su inovativnim pristupom i zrelim likovnim jezikom pomicali granice percepcije umjetnosti i gradili prostor za šire i raznovrsnije čitanje realnosti i svijeta umjetnosti.
IZLOŽBA U BJELOVARU bila je podijeljena na pet prostornih i tematskih cjelina. Te su cjeline predstavile ostvarenja u različitim formatima, medijima i disciplinama povezanih kronološkim, tipološkim, stilskim, idejnim ili tematskim vezama. U prvom, uvodnom prostoru, nazvanim Razlistale forme, predstavljen je odabir iz slikarske i kiparske cjeline zbirke, s radovima koji pripadaju kompleksu poslijeratne hrvatske moderne umjetnosti i primjerima iz recentne proizvodnje. Druga cjelina, Brod bez kompasa, razdijeljena je na dio u kome su podastrte rane avangardne knjige, kultni časopisi i knjige umjetnika kao i odabir iz suvremene autorske produkcije te dio koji predstavlja suženu retrospekciju hrvatske fotografije.
UMJETNOSTI OKO 1960-IH i autorima povezanih s pojavama Gorgone i informela bila je namijenjena soba nazvana Crna površina, dok je kompleks Nove umjetničke prakse s kultnim nacionalnim, regionalnim i internacionalnim umjetnicima smješten u prostor Ništa, zato obojan, kao i svi drugi prostori, u simbolički dominantne boje pojedinih cjelina.
POSEBNO MJESTO U ZBIRCI zauzimali su umjetnički, reklamni, politički i filmski plakati, neki od njih najstariji su u Hrvatskoj: “To su primjerci koji su izvanredni, koje mnogi muzeji i institucije nemaju. U tom smislu je Zbirka Petra Smiljanića institucija sama po sebi, samo bez institucije“, napomenuo je na otvorenju koautor izložbe Marijan Špoljar.
ŠIROKA JE LEPEZA PREDSTAVLJENIH IMENA - od Šuteja, Fellera, Rašice do autora bjelovarskih korijena Dapca, Bakića, Murtića, Vlahovića i Friščića, ali i mnoštva manje poznatih autora. Vidjeli smo sve brojeve Gorgone, Vaništinih časopisa Postgorgona i PS, Maja 75, BIT Internationala, kataloge Novih tendencija i Podrooma, primjerke Piceljeva A, velik broj Mangelosovih Manifesta, autorske knjige članova Grupe šestorice autora, primjerke Der Sturma i drugih avangardnih časopisa, petnaest „udarnih“ fotografija, od 3500, koliko ih je vlasnik zbirke dosad skupio. Na izložbi su se, zaštićeni u vitrini, mogli vidjeti i brojevi Zenita koji je počeo izlaziti u Zagrebu 1921., kao i zenitistička izdanja knjiga, počevši od Ljubomira Micića, pa do njegova brata Branka V Poljanskog, hrvatske ekspresionističke knjige, ostvarenja sudionika poslijeratnih eksperimenata, beogradskog nadrealizma, Radovana Ivšića, Josipa Stošića, Krležin Pan, primjerke njegovih časopisa Pečat i Plamen, primjerci časopisa Ars 37, Dada Jok, Moment, Književne republike, Kritike, Nove literature, pjesničke zbirke Kamova, A.B. Šimića, Donadinijev Kokot, a u vitrini se nalazila izuzetno rijetka knjiga Zoltana Csuke, izašla 1927. u Novom Sadu. Smiljanić se u odabiru umjetnina nije povodio za ukusom drugih zagrebačkih kolekcionara, nego se odlučno vodio vlastitim ukusom. Tako je, na primjer, kupio sliku Aleksandra Srneca nastalu mimo doktrine EXAT- a 51, čija kompozicija nije geometrijska, nego asocijativna apstrakcija. Kuriozitet su i kolaži Huga Mondecara iz 1966., dosad nepoznati.
Umjetnička zbirka nije skladište predmeta, nego ju formiraju funkcije sakupljanja, istraživanja, čuvanja, interpretacije i izlaganja radi baštinjenja kao aktivna i smislena odnosa prema prošlosti, stoga bi Bjelovar morao omogućiti prostor za dolično stalno predstavljanje ove zbirke. „Naravno da postoji želja i s jedne i s druge strane da se uspostavi jedan stalni postav koji bi bio stalno otvoren“, rekao je na otvorenju bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak.