Image
Cijena: € 1,33

ostalo
Kapitalna teorijska djela
Umjetničko djelo kao društvena činjenica Perspektive kritičke povijesti umjetnosti

Izdanja Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu Umjetničko djelo kao društvena činjenica Perspektive kritičke povijesti umjetnosti Odabrala, prevela i komentirala: Ljiljana Kolešnik Odabirom priloga Janet Wolff, Mieke Bal & Normana Brvsona, Timothvja Jamesa Clarka, Keitha Moxeya, Liše Tickner, Griselde Pollock, Michaela Baldwina, Charlesa Harrisona i Mel Ramsden, te Michael Ann Holly pridonosi se razmicanju granica koje je postavila tradicionalna povijest umjetnosti i uvođenju novih perspektiva. Semiotičke, feminističke, povijesno marksistički fundirane interpretacije, kao i autoanalitičke revizije mnogih socijalnih faktora umjetničke proizvodnje sabrane su u svojevrsnu čitanku suvremene kritičke povijesti umjetnosti. Radi se o reprezentativnom odabiru kritičko-historiografskih priloga suvremenih kulturalnih studija eminentnih angloameričkih autora, te o člancima sabranima u zbirku nove socijalne povijesti umjetnosti koja nadilazi dosadašnja tumačenja i promatra umjetnost kao odraz društva u njegovom prostoru i vremenu. Djelo koje je proizvod određenog povijesnog trenutka i povijesnog društva podliježe promjenama, a njegova recepcija i značenje mogu biti promiI li Priredila Ljiljana Kolosi* jenjeni zavisno do recentnih interpretacija kulture, o čemu govore prilozi odabranih autora. Esej o epistemologiji arhitekture Philippe Boudon: O arhitektonskom prostoru S francuskoga prevela: Milena Bekić-f nović, uredila i komentirala: Sandra Križić Roban Philippe Boudon (1941.), arhitekt i teoretičar arhitekture, od 1984. godine predavač teorije i prakse arhitektonske koncepcije na Ecole Nationale Superieure dArchitecture de Pariš La Villette, osnivač i ravnatelj L7REA (Laboratorija za arhitekturologiju i epistemološka istraživanja arhitekture) začetnik je znanstvene discipline nazvane arhitekturologija, koje je cilj razumijevanje arhitekture sa stanovišta mjerila i proporcije. Pitanje što ga je postavio na samom početku svojih istraživanja, započetih ranih 70-ih godina, glasi: Kako arhitekt određuje mjerilo prostora? Odgovor koji slijedi rezultat je nekoliko desetljeća dugog istraživanja, dijelovi kojega su sabrani u ponovljenom izddinju knjige O arhitektonskom prostoru. Esej o epistemologiji arhitekture koju donosimo u hrvatskom prijevodu. Kao gostujući profesor, Philippe Boudon predavao je na Sveučilištu u Gentu, na Sveučilištu Harvard i Architectural Association u LonPORIJEKLO PERSPEKTIVE H a institut za povijest umiktnosti donu. Za svoja istraživanja i objavljene radove nagrađen je 1986. godine s Grand Prix de la Critique Arehiteeturale. Jedan je od osnivača časopisa Architecture-Mouvement-Continuite . Objavio je brojne članke na temu arhitekturologije, epistemologije arhitekture, koncepata arhitektonskog prostora. Najpoznatije djelo mu je Pessac de Le Corbusier . Hubert Damisch: Porijeklo perspektive Nadovezujući se na tradiciju razmatranja perspektive kao optičkog i simboličkog problema u povijesti novijeg europskog slikarstva, Hubert Damisch u Porijeklu perspektive analizira i renesansne teorije i novije povijesnoumjetničke metode, stvarajući osebujan interdisciplinarno postuliran intelektualni sklop - mozaik znanja i pitanja tipičan za suvremeni pristup kulturološkim problemima. Osobito valja istaknuti da autor mnoge stranice posvećuje tzv. urbinskim perspektivama, trima slikama koje su tradicionalno pripisivane Lucijanu Vranjaninu. Zbog toga, kao i zbog epistemoloških dometa suvremene znanstvene metodologije i terminologije, ova knjiga - jedan od najčitanijih priručnika novije povijesti umjetnosti - zaslužuje našu posebnu pozornost. Knjigu je s francuskog preveo Zlatko Wurzberg; stručna redaktura: Nada Vrkljan-Križić.


RADNO VRIJEME
ponedjeljak – petak: 10 - 16 sati
subota: 10 - 13 sati
nedjelja i praznici: zatvoreno

 

 

© Copyright - Art magazin Kontura
Zagreb, 2026