ostalo
7000 godina perzijske umjetnosti
Nakon što je gostovao u europskim središtima, kao što su Beč, Bonn, Barcelona i Rim, Nacionalni muzej izTeherana, s ukupno stotinusedamdesetišest djela predstavlja povijest drevne kulture u zagrebačkom muzeju Mimara, od 29.9. 2004 do 31.1. 2005. Za hrvatsku i svjetsku javnost ovo je gostovanje važan kulturni događaj, jer je putovanje po europskim muzejima organizirano po prvi puta nakon 1979. god., i pobjede islamske revolucije. Tek nakon tog vremena zbirka Nacionalnog muzeja gostuje i izvan iranskih granica. Od najstarijeg izloška, prethistorijske keramička statuete žene iz razdoblja kasnog neolita (65005500 g. pr. Kr.), preko brončanih predmeta iz Luristana, iz doba brončanog i željeznog doba, umjetnina od srebra i zlata iz doba vladavine Ahamenida , skulptura i predmeta od stakla i keramike iz doba prodora helenističke kulture, 4. i 3. st. pr. Kr, te vremena dinastije Sasanida (226- 651), kada helenističke utjecaje zamjenjuju orijentalni motivi, kao što je to slučaj u ukrašavanju srebrnih pladnjeva, sve do utjecaja islamske kulture iz vremena 9. i 10. stoljeća, u predmetima od stakla, srebra i keramike, odnosno slikarstvu minijature, Nacionalni muzej predstavlja temelje perzijske kulture prostora između Mezopotamije i Indije. M.R.R Ženski kipić s vrčom, Smeđe-crvena terakota, 1200-1100. g. pr. Kr. Muški kipić s bodežom, Smeđe-crvena terakota, 1200-1100. g. pr. Kr.