Image
Cijena: € 1,33

ostalo
Prema kibernetičkom muzeju
Tomislav Šola: Eseji o muzejima i njihovoj teoriji prema kibernetičkom muzeju

Eseji o muzejima i njihovoj teoriji U kakvim su odnosima muzeji, sustavi njihovog financiranja i publika? Što je kibernetski muzej i kako izgledaju obrisi nove muzeologije i njene veze sa zajednicom. Zašto u Hrvatskoj ne uspijeva muzejski marketing, zašto menadžeri ne mogu shvatiti muzeje te zašto je potrebna rekonceptualizacija muzejske struke. Odgovori na ova pitanja kao i ideja i promišljanja vezanih uz muzeološku struku nalaze se u knjizi Tomislava Sole Eseji o muzejima i njihovoj teoriji - prema kibernetičkom muzeju, koju je izdao Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a. Ideje predložene u knjizi proizlaze iz autorovog sveobuhvatnog promišljanja baštine i uloge muzeja u razdoblju globalizacijskih gubitaka i promjena kulturalnih identiteta. Već u prvom poglavlju Šola uočava jedan od ključni problem današnjih muzeja; oni su danas vrlo rijetko predmet javne upitanosti. Posljedica takvog stanja je pomalo bahati, samodostatni stav naših muzeja koji ne vode brigu o korisnicima, odnosno oslanjaju se na vlastite procjene kada su u pitanju interesi zajednice u kojoj djeluju, a koja ih, na kraju krajeva i izdržava. Muzejska praksa jest bez javne kritike odnosno stvarnog uvida zajednice u djelatnosti muzeja. No, kako ističe autor, europska kulturna politika, labaveći administrativni utjecaj, gura muzeje prema svojim korisnicima. U trenutku kada će i izložbe hrvatskih muzeja biti ponuđene kao proizvod na tržištu, probudit će se i svijest o potrebi upoznavanja muzejskih korisnika kao i potreba za razmišljanjem o interesima zajednice. Osim toga, autor izlaže tezu o muzeologiji kao teorijskoj disciplini koja bi pokrivala različite aspekte sličnih područja ljudske djelatnosti. Tako se javlja mogućnost definicije, ne samo institucija, već i koncepta na kojem su zasnovane. Takav koncept bi se nazivao totalnom baštinom odnosno problematizirao bi totalni identitet. Ova bi se teorija bavila, dakle, konceptima te bi bila aktivna i korektivna, riječju- kibernetska filozofija koja bi zrcalila poslanje odnosno smisao suvremenog muzeja. O neophodnoj važnosti muzeja za suvremeno društvo svjedoči globalna pojava akulturacije. Budući da je zaštita identiteta postala osnovno moralno pitanje, identitet mora postati temeljem djelovanja suvremenog muzeja. Takvi će muzeji, ističe autor, biti više u skladu s Muzejom tvornice Opel u Ruesselheimu ili Le Creusotom - prvim ekološkim muzejom u svijetu, a manje će nalikovati, primjerice, na Louvre. Novi muzeji se moraju formulirati, napominje Šola, na osnovama dijalektike i kibernetike (Jednostavna poruka kibernetike koju, prema Rulu van Dajnu, citira Šola jest Shvati sebe!) budući da one objašnjavaju evoluciju stvari u pojmovima napetosti između dvaju polova. Takovi muzeji bi pridonijeli mogućem rješenju problema društva načetog negativnim učincima globalizacije, ako želimo da upravljačka sila društva bude duhovna kultura. Osim toga, muzeji bi valjali postati, ako to već nisu, demokratske institucije koje bi omogućile uvid u one procese koji su odgovorni za funkcioniranje društva u cjelini, odnosno neka vrst foruma na kojem bi demokratsko donošenje odluka dobilo svoje informacijsko utjelovljenje. Većina današnjih muzeja zasnovana je na idejama znanstvene distanciranosti odnosno nostalgičnoj težnji prema prošlosti, a karakterizira ih autistična izdvojenost od stvarnog života. Na taj način, napominje autor, oni se odriču odgovornosti, te se ne kreću dalje od puke distribucije znanja. Ova zbirka eseja donosi i promišljanja o pitanju publike, posjetitelja i korisnika muzeja, kao i ideju da muzej nauči svoje posjetitelje gledati. Posebno je zanimljiva ideja o mogućem razdvajanju institucije na dvije kategorije: elitnu i popularnu. Da! Kaže Šola, no jedino ukoliko se takva podjela odnosi na umjetničke muzeje te pod uvjetom da se i elitni i popularni muzej nalaze pod istim institucijskim krovom. Premda u pogovoru autor objašnjava kako su ovi eseji, nastali većinom za potrebe predavanja, samim tim inspirirani mjestima i okolnostima, te nastali na nagovor finskih muzeologa, čini se da i u području muzeologije na ovim prostorima mogu doseći željeni cilj: obraćenje tvrdih svećenika Institucije, te omogućiti i muzeološkoj struci i korisnicima zdraviji suživot. Leila Topić


RADNO VRIJEME
ponedjeljak – petak: 10 - 16 sati
subota: 10 - 13 sati
nedjelja i praznici: zatvoreno

 

 

© Copyright - Art magazin Kontura
Zagreb, 2026