ostalo
Terence Riley o novom muzeju
Interijer: nova MoMA, New York Otvorenje nove MOMA-e krajem 2004. Poznati i cijenjeni stručnjak za arhitekturu Terence Riley, kustos voditelj odjela za arhitekturu i dizajn u najvećem i najprestižnijem svjetskom muzeju suvremene umjetnosti Museum of Modem Art, New York, održao je 6. lipnja 2003. predavanje naslovljeno MoMA se kreće: i ovamo i onamo, u prostorijama KlC-a Zagreb, a u organizaciji Muzeja suvremene umjetnosti. Terence Riley predstavio je projekt proširenja, adaptiranja i cjelovitog redizajniranja zgrade MoMA, uz obilje vizualnih projekcija. MoMA je osnovana 1929. godine, a 1939. muzej je dobio zgradu na današnjoj lokaciji, 11 West 53 Street, na Manhattanu, građenu u internacionalnom stilu, prema projektu arhitekata Philipa L. Goodwina i Edwarda Durella Stonea. Vremenom, s rastom zbirki i umnožavanjem programa, zgrada se proširuje i adaptira, a najveću ekspanziju doživjela je 50ih i 60ih godina prošlog stoljeća prema projektu arh. Philipa Johnsona koji je dizajnirao i Abby Aldrich Rockefeller Sculpture Garden. Sredinom devedesetih MoMA dobiva mogućnost proširenja na susjedne zgrade bloka, te ulazi u najveći i najambiciozniji projekt - ne samo proširenja novim objektima i adaptacije postojećih zgrada, već redizajniranja prostora u potpuno novi o muzej. Godine 1997., na pozivnom natječaju u kome je sudjelovalo deset arhitekata i u čijem je ocjenjivačkom sudu bio Terence Riley, izabran je arhitekt međunarodnog ugleda Yoshio Taniguchi. Izgradnja je započela 2001. a radovi tako dobro napreduju da se otvaranje objekta umjesto za 2005. g. planira ranije: u studenome 2004! Kako bi se osigurao kontinuitet funkcioniranja institucije i izlagačkog programa, u svibnju 2002. godine otvoren je novi muzej, MoMA Queens na Lond Island Cityu, u renoviranoj tvorničkoj zgradi. Ovaj objekt, na stanici podzemne željeznice, prilagođen potrebama suvremenog muzeja, po preseljenju zbirki i ureda u zgradu na Manhattanu, ostaje u vlasništvu MoMA i poslužit će za potrebe depoa, a moguće i drugih muzejskih djelatnosti. Nova zgrada MoMA imat će dvostruko više prostora za izlaganje, kako za stalni postav tako i za povremene izložbe. Stalni postav bit će postavljen kronološki, kao jedan od najlogičnijih i publici najrazumljivijih načina prezentacije umjetnina. Međutim, počinjat će od najvišeg kata, s najstarijim djelima iz zbirke, da bi se spuštanjem na niže katove dolazilo u prostore sa recentnijim djelima. U novom, zasebnom objektu bit će smješten Centar za obrazovanje i istraživanje za sve edukacijske programe, biblioteku, arhivu itd. Fokusiranje na edukativnoj i interpretativnoj aktivnosti muzeja ugrađeno je u temelje ove institucije čiji je cilj, prema konceptu prvog direktora Alfreda Barra, bio približiti publici modernu umjetnost kako bi je razumjeli i zavoljeli. Svojim prizemnim djelom, potpuno otvorenim i za posjetitelje i za prolaznike, muzej će spajati dvije strane gradskog bloka koji zauzima. Upravo koncept otvorene arhitekture muzeja koji prožima poslovni centar grada i grad koji se projicira u objektu muzeja, bile su one izrazite karakteristike Taniguchijeva projekta koje su presudile u njegovu korist. Prošireni unutarnji vrt skulptura dobiva u ovom kontekstu posebno značenje; on se brižljivo oblikuje i njeguje naglašavajući potrebu interakcije urbanog tkiva sa prirodom.Nova će zgrada raspolagati najsuvreme-nijom tehnologijom i time biti prilagođena svim muzeološkim funkcijama kao i željama svojih brojnih posjetitelja i korisnika. To je bitna karakteristika muzeja 21. stoljeća, imperativ nove generacije muzejske arhitekture kojoj nova MoMA bez ostatka pripada. Jadranka Vinterhalter