ostalo
Sanja Iveković
Trudnica koja je uznemirila Luksemburžane

H R VATSKA U SVIJETU 6 2 U sklopu povijesne izložbe u Nacionalnom muzeju Luksemburg i Luksemburžani predstavljena su i tri strana umjetnika. Njihova zadaća bila je odgovoriti na postavljenu temu: što to predstavlja identitet Luksemburga? Osim talijanskog umjetnika Silvija Volfa i Francuskinje Silvie Blocher u tom je projektu sudjelovala i naša umjetnica Sanja Iveković. Ideja za ovaj spomenik nastala je 1998. g. tijekom sudjelovanja na Manifesti 2, no iako je u katalog ušla kao skica, nije pronađena mogućnost njezine realizacije jer je intervencija na postojećem spomeniku bila nezamisliva. Ponovnim pozivom u Luksemburg Sanji Iveković omogućena su sredstva za izradu replike postojećeg spomenika. Originalni spomenik Zlatna žena zbog mnogo je razloga postao zaštitnim znakom ove male zemlje. Spomenik su Luksemburžanima 1923. godine poklonili Francuzi u počast dobrovoljcima poginulim na raznim ratištima. Četrdesetih godina ruše ga nacisti koji okupiraju zemlju da bi tek 1985. godine spomenik bio ponovno rekonstruiran i postavljen u javni prostor. Zlatna replika originalne sklupture iz zagrebačkog je ateljea, gdje ju je Sanja Iveković realizirala u suradnji s timom stručnjaka na čelu s kiparom Josipom Jerkovićem te uz pomoć ljevaonice Ujević, a u veljači je doputovala u blizinu svog originala. Od kada je postavljena, skulptura nije prestala izazivati medijsku pozornost. Zagovarajući od početka svog umjetničkog djelovanja feminističke stavove, Sanja Iveković u posljednje je vrijeme, osobito projektom Gen xx, radila na dekonstrukciji simbola patrijarhalne kulture, kao i osviještavanju fenomena masovne amnezije. U Zlatnoj ženi, spomeniku podignutom u počast herojima, autorica prepoznaje produkt muške kulture tipične za vrijeme kada je napravljena, lako predstavlja simbol slobode i otpora, žene u to doba nisu imale gotovo nikakvu ulogu u pitanjima javnog odlučivanja. U korpusu discipline povijesti umjetnosti takvi se simboli mogu pronaći u mnogo primjera. Jedan od njih je i Delacroixova personifikacija Slobode, nastao u doba kada su žene koje su sudjelovale u Francuskoj revoluciji nakon rata bile proglašavane kurvama ili vješticama, te bile mučene i spaljivane ukoliko su imale radikalne političke ideje. Statue s prikazom žene, osobito kad su u funkciji simbola, predstavljaju najčešće idealizirani prikaz, koji zadovoljava kriterije muškog pogleda. Ovom skulpturom Sanja Iveković vrši dekonstrukciju klišea, referirajući se upravo na teme iz povijesti umjetnosti: Skulpturu je moguće iščitati na mnogo načina. Majčinstvo je danas važna tema kad pomislimo na etičke probleme (primjerice na genetički inžinjering), no to je prije svega jedan od glavnih stereotipa o ulozi žene, dok je s druge strane paradoksalna činjenica da ne postoje, a ako i postoje vrlo su rijetke, slike ili skulpture s prikazom trudnih žena u zapadnoeuropskoj kulturi. Mislim da to otvara zanimljivu temu za diskusiju. Kao trudnice, žene vjerojatno nisu zahvalan reprezentativni objekt. No, ono stoje uznemirilo građane nije bila samo činjenica stoje njihova Gele fra odjednom osvanula u trudničkom izdanju. Uznemirujuće su djelovale i riječi na francuskom, njemačkom i engleskom jeziku koje su se pojavile na četiri naličja baze obeliska visokog 18 i pol metara: Virgin, La Liberte, Kitsch, Whore, Resistance, Kapital, Madona, La Indipendance. Rasprava o Zlatnoj ženi trajala je puna dva mjeseca na lokalnoj televiziji, a u tisku je objavljeno oko 600 članaka. Na web site-u kojeg je posjetilo 20.600 osoba građani su anketom iz dana u dan mogli odlučivati hoće li se ovaj spomenik rušiti ili ne. Na kraju je ipak odlučeno da trudna Gele fra ostane tamo gdje jest do 3. lipnja, a ne do listopada, do kad traje izložba Luksemburg i Luksemburžani. Kako su kustosi na kraju ipak odlučili da skulpturu neće nakon njezinog micanja iz javnog prostora prebaciti u muzej, nego će samo izložiti dokumentaciju o skandalu kojeg je izazvala, Sanja Iveković odlučila je potražiti privremeno sklonište za Ladv Rosa Luxembourg u Autonomnoj ženskoj kući za žrtve obiteljskog nasilja, odakle je krenuo njezin projekt Ženska kuća ostvaren na predzadnjoj luksemburškoj Manifesti.


RADNO VRIJEME
ponedjeljak – petak: 10 - 16 sati
subota: 10 - 13 sati
nedjelja i praznici: zatvoreno

 

 

© Copyright - Art magazin Kontura
Zagreb, 2026