ostalo
PROSLOV UREDNIKA
Iako ovaj dvobroj po prvi put ima više od sto stranica, prilozi u njemu pokrivaju tek oko 50 % svih likovnih zbivanja u Hrvatskoj u protekla dva mjeseca. Prisjetimo li se situacije iz 1991. godine, poglavito jeseni, kad je rat bijesnio čitavom Hrvatskom, kad su bombardirani Banski dvori u Zagrebu, shvatit ćemo značaj ciklusa izložbi Oči istine, održanog u prostorima MGC-a, čija je jDrva izložba otvorena upravo u to vrijeme. Čini mi se da je taj ciklus izložbi, koji je trajao godinu dana, unatoč osporavanjima i negativnim kritikama (uz mnogobrojne pohvale i priznanja!), bio inicijalna snaga neobično bogatoj aktivnosti likovne scene Zagreba i Hrvatske posljednjih mjeseci. Uspjeh kojim je predstavljena hrvatska likovna umjetnost na 45. venecijanskom Biennalu nije proizašla samo iz bogate aktivnosti naših likovnih umjetnika u teškim, ratnim vremenima, već ga velikim dijelom treba pripisati radovima s kojima su nastupili M. Bijelić i I. Deković (žive i rade u Njemačkoj). Uz Ž. Kipkea i našeg selektora Igora Zidića, koji jesu istinski prezentanti našeg teritorija i sudbine, Bijelić i Deković svjedočili su ne samo o kvaliteti hrvatke likovne umjetnosti već i o bogatstvu izraza. Jer stječe se dojam: da je selektor Biennala imao kakvu drugu koncepciju, možda s naglaskom na tradicionalnim i klasičnim vrijednostima, Hrvatska bi opet mogla spremno i dovoljno kvalitetno odgovoriti. Radovi kojima su se predstavili hrvatski umjetnici, odnosno hrvatska likovna scena, pokazali su ne samo svijetu nego i nama samima gdje smo i kolike su naše mogućnosti. Da odgovorim kratko i jasno: u bogatstvu ideja gotovo u samom svjetskom vrhu, u izvedbi nešto slabiji. S tim našim sudovima složili su se i selektor ovogodišnjeg Biennala Achille Bonito Oliva, nagrađeni Nam June Paik ( čije radove osim u Veneciji imamo priliku vidjeti i usred Zagreba - muzej Mimara), te mnogi drugi s kojima smo imali priliku razgovarati. Sve u svemu, nastup za povijesno pamćenje. Iz sadržaja ovog dvobroja, uz veliki temat o Biennalu skrenuo bih pažnju i na intervju s Peterom Noeverom, direktorom bečkog MAK-a (Muzej primijenjene umjetnosti), na koji će se u narednom broju nadovezati intervju i s našim direktorom Muzeja za umjetnost i obrt. U narednom broju Kontura će krenuti i s projektom kojemu je radni naslov Prezentacija povijesti umjetnosti hrvatskih županija. U rujanskom broju prezentirat će se Virovitičko-podravska županija, a u broju za mjesec studeni nastojat ćemo predstaviti Krapinsko-zagorsku županiju. Nakon uspješno realizirane međunarodne izložbe Hrvatska ratna reportažna fotografija na Biennalu u Sao Paolu (Kontura je bila suorganizator), vjerujemo da će projekt Prezentacija povijesti umjetnosti hrvatskih županija, odnosno njegova realizacija, imati višestruki značaj za hrvatsku umjetnost i kulturu. Dva su svakako najvažnija: mi sami naučit ćemo o sebi ono što nismo znali, a čitaoci u svijetu po prvi put će moći dobiti cjeloviti pregled hrvatske povijesti i umjetnosti.