Image
Cijena: € 12,00

expo
MENCI CLEMENT CRNČIĆ I LINA VIRANT CRNČIĆ
INTIMNO I JAVNO

TEKST: BARBARA VUJANOVIĆ
FOTOGRAFIJE: LUCIJA STOLNIK, GORAN VRANIĆ
________________________________________________________
Menci Clement Crnčić – crteži i grafike iz Zbirke Kovačić – Mihočinec, Galerija Kontura, Zagreb, 15. 10 – 15. 11.2025.
Intimno i javno: Lina Crnčić-Virant, Umjetnički paviljon, Muzej grada Zagreba, 6. 11. 2025. – 4. 1. 2026.

 

IZLOŽBA U KONTURI donosi rijetku priliku da se vidi cjelovitiji segment Crnčićeva crtačkog i grafičkog stvaralaštva, područja koje se često tek sporadično prikazivalo. Podsjetimo, posljednju priliku za upoznavanje s cjelinom njegova opusa publika je dobila njegovom retrospektivnom izložbom održanom 2016. godine u Galeriji Klovićevi dvori. Ovaj put dan je pregled od četrdesetak radova, ponajviše studija iz prirode, valova, kamenih obala, stabala, životinja, kratkih, živih bilježaka koje svjedoče o njegovu pažljivom promatranju i stalnoj potrazi za čistim motivom.

UZ NJIH SU UKLJUČENI i prikazi svakodnevice, poput bečkih kavanskih scena, gdje Crnčićev humor i sposobnost izdvajanja neobičnih detalja dolaze do punog izražaja. Posebnu svježinu daju karikature, trag druženja u društvu Kvak, u kojima se otkriva njegova vedrija, opuštenija strana. U cjelini, izložba uspijeva naglasiti širinu interesa prvog školovanog hrvatskog grafičara, ali i njegovu sposobnost da najjednostavniji motiv pretvori u likovni problem vrijedan studioznog istraživanja.

AUTOR TEKSTA u popratnom katalogu Frano Dulibić, koji potpisuje odabir i postav radova zaključuje:
„Crtački opus Mencija Clementa Crnčića pokazuje iznimnu širinu interesa i vještinu likovnog stvaraoca koji je ostavio trag kao pedagog, slikar, grafičar i karikaturist. Njegovi crteži nisu tek tehničke vježbe ili priprema za veća djela, nego autentični zapisi trenutka, introspektivni tragovi osobnosti i svjedočanstva o vremenu u kojem je živio.“

SASVIM DRUGAČIJI, ali iznimno važan fokus nudila je izložba Intimno i javno posvećena Lini Crnčić-Virant, koju je u Muzeju grada Zagreba, partnerskoj instituciji, priredio Umjetnički paviljon u Zagrebu. Dok se Menciju odavno priznaje zasluženo mjesto u povijesti umjetnosti, Lina je desetljećima ostajala na marginama, često predstavljana tek kroz biografsku fusnotu supruge poznatijeg slikara. Kustosica i autorica izložbe Aneta Barišić ovaj narativ odlučno ispravlja, iznoseći pred publiku opus koji pokazuje da je Lina bila znatno više od „umjetnice u sjeni“.

BARIŠIĆ, IZMEĐU OSTALOGA navodi: „Unatoč intenzivnoj javno-izlagačkoj prisutnosti i angažmanu na zagrebačkoj likovnoj sceni prve polovice 20. stoljeća, u relevantnoj literaturi Lina Crnčić-Virant pozicionirana je na takozvanoj perifernoj strukturi, te je njezina pozicija neupitno marginalna u odnosu na usustavljene povijesno-umjetničke dionice likovnog stvaralaštva. Do danas je primarno bila određena kao supruga znatno poznatijeg slikara i grafičara Mencija Clementa Crnčića. Bez obzira na njezin društveni status i uvriježenu percepciju Crnčić-Virant kao primjerene pobožne i u svakom smislu društveno prihvatljive žene, u skladu s okolnostima patrijarhalnog sustava vremena u kojem su živjele i stvarale umjetnice prve polovice 20. stoljeća, recepcija umjetnice za njezina života bila je dominantno relativizirajuća, neuvažavajuća i neobjektivna u odnosu na njezine muške suvremenike.“

IZLOŽBA PREDOČUJE njezin javni angažman, od pedagoškog rada do osnivanja prve Ženske umjetničke škole u Zagrebu, s intimnim područjem stvaranja. Prikazuju se tako pomalo infantilne ilustracije dječjih priča, folklorno nadahnuti radovi (Vrbničanke, Šestinčanke, Primorke i Karlobažanke) i osobni predmeti poput jaslica koje je izrađivala za svoju djecu. Ovi artefakti uvode toplinu i slojevitost, te se izdvajaju zapravo kao njezini ponajbolji radovi u kojima se razotkrivaju neočekivano slobodniji, razigraniji ton u njezinom stvaralaštvu. Uz ove segmente potrebno je istaknuti i njezin tek fragmentarno sačuvan opus u području dizajna, osobito ex librise, te rješenja za poštanske marke iz 1919. godine, koji dodatno potvrđuju širinu i raznolikost umjetničkih interesa Crnčić-Virant. Izložba time vrlo doro pokazala dvoznačnost njezina položaja: žena koja je djelovala progresivno i javno, ali čiji je kreativni identitet povijest dugo zatvarala u privatnu sferu.

DARIJA ALUJEVIĆ tako tumači sljedeće: „Iako je s obzirom na svoj društveni položaj kao supruga uglednog slikara i profesora Lina Crnčić-Virant mogla odabrati miran obiteljski život i bavljenje umjetnošću u dokolici, izabrala je drugačiji put te djelovala za opće dobro umjetnica.

S JEDNE STRANE brak s Mencijem Clementom Crnčićem za nju je bio otegotna okolnost, budući da se njezin umjetnički rad nerijetko promatrao isključivo u sjeni i pod utjecajem supruga. No, s druge strane joj je upravo taj društveni položaj omogućio određene oblike javnog djelovanja, čime je postala važna karika u procesu emancipacije likovnih umjetnica.“

POSTAVLJENE GOTOVO ISTODOBNO, dvije izložbe tvore zanimljiv kontrapunkt. U Konturi vidimo umjetnika čije je ime odavno kanonizirano. U Muzeju grada Zagreba umjetnicu čiji se opus tek počinje sustavno vraćati u javni prostor. Dok Crnčićevi crteži rekonstruiraju proces nastanka velikog slikara i pedagoga, Linin postav otkriva borbu za vidljivost jedne generacije umjetnica čija su djela prečesto bila gurana u sporednu kategoriju „ženskog stvaralaštva“. Obje izložbe tako svaka na svoj način ispravljaju neravnoteže, Crnčićeva kroz naglašavanje zanemarene grafičke dimenzije, Linina kroz vraćanje autorice u narativ hrvatske umjetnosti.

U KONAČNICI, ova dva postava, iako neplanirano povezana, zajedno su ponudili vrijednu priliku da se sagleda stvaralačko nasljeđe dviju snažnih umjetničkih osobnosti koje je povijest vrlo različito vrednovala. Crnčić u Konturi otkriva se kao disciplinirani istraživač motiva i prvi istinski majstor grafike u Hrvatskoj, dok Lina Crnčić-Virant u Muzeju grada Zagreba napokon izlazi iz dugogodišnjeg povijesnog polusjena te se predstavlja kao autorica koja zaslužuje punu revalorizaciju. Usporedno gledane, izložbe nude nadopunjujuću sliku jednog razdoblja hrvatske umjetnosti, njegovih dominantnih figura, ali i onih koje su ostale nepravedno potisnute, a čiji se glas tek ponovno pronalazi.



RADNO VRIJEME
ponedjeljak – petak: 10 - 16 sati
subota: 10 - 13 sati
nedjelja i praznici: zatvoreno

 

 

© Copyright - Art magazin Kontura
Zagreb, 2026