Image
Cijena: € 12,00

KONTURA +
HRVATSKI KOLEKCIONARI
SUVREMENA UMJETNOST IZ ZBIRKE SMILJANIĆ

IVICA ŽUPAN
FOTOGRAFIJE: ZORAN TOKIĆ
_____________________________________________________

Unutarnja sloboda (umjetnika) Suvremena umjetnost iz Zbirke Smiljanić, Gradski muzej Bjelovar - Galerija Nasta Rojc, Bjelovar, 12. 9. - 12. 10. 2024.; Gradski muzej Koprivnica, studeni, Koprivnica, 2024.

 

OD OSAMOSTALJENJA HRVATSKE u Zagrebu postoji neko­liko odličnih zbirki moderne i suvremene umjetnosti. Vlasnici su im bogati poduzetnici i odvjetnici. Kupu­ju probrana, antologijska djela, igraju na sigurno – biraju ostvarenja koja će u nas još dugo kotirati kao izuzetna ili antologijska, pa će tako vlasniku – bude li ih morao prodavati – u najmanju ruku vratiti ulože­no, ali skupljači se potiho nadaju da bi u tom slučaju i masno zaradili. U njihovim zbirkama ističu se radovi članova EXAT-a 51, Gorgone, zastupnika radikalnog informela, Nove umjetničke prakse. Ti sakupljači ne kupuju „papire“, u njihovim zbirkama nema grafika, knjiga, časopisa, fotografija, plakata... To je „roba“ koja u slučaju preprodaje ne jamči povrat uloženog a kamoli zaradu. Drugo, sliku je dovoljno izvjesiti na zid, skulpturu postaviti na neki podeset, ali „papire“ je pipkavo pohranjivati i njima manipulirati jer je papir osjetljiv i ranjiv materijal.

„PAPIRA“ OBILATO ima u zbirci bjelovarskog kolek­cionara Petra Smiljanića. Na 12. rujna u Gradskom muzeju Bjelovar otvorenoj izložbi Unutarnja slobo­da (umjetnika). Suvremena umjetnost iz zbirke Smiljanić, predstavljeno je tek dva posto ove goleme zbirke. Unatoč tomu što je muzejski prostor bio pre­malen da dolično predstavi zbirku, suautori izložbe kolekcionar Smiljanić i likovni kritičar Marijan Špoljar pokazali su je tako da je već na prvi pogled bilo vidljivo o čemu je riječ. Kako se zbog prostornih i tehničkih mogućnosti institucije koncepcija izložbe morala prilagoditi uvjetima, autori izložbe načinili su informativni pregled glavnih dionica i sastavni­ca zbirke.

OVA U JAVNOSTI DOSAD NEPOZNATA kolekcija mod­erne, avangardne i suvremene umjetnosti iz Hrvatske i regije, fascinantna je po broju, strukturi i kvaliteti radova. Obaseže nekoliko desetaka tisuća artefaka­ta, od čega 3,500 plakata. Vremenski raspon zbirke je od početka 20. stoljeća do danas, a obuhvaća radove od ranih povijesnih avangardi do recentnih prim­jera suvremene umjetnosti. Odlikuje ju širok raspon tehnika, disciplina i medija (od slike i skulpture do instalacije, od časopisa i autorskih knjiga i samizda­ta, crteža, neoavangardnih časopisa, knjiga umjetni­ka, serigrafija, objekata, fotografije, stripa, plakata, konceptualnih radova, grafičkog dizajna, grafike) i pruža ne samo informacije o temeljnim autori­ma, pokretima i umjetničkim tendencijama, nego nudi i mogućnost upoznavanja s nekim od dosad nepoznatih radova suvremene umjetnosti s ovih pros­tora. Golemom količinom na žalost još neizloženih kvalitetnih radova, prikupljenih vlasnikovom koher­entnom, jedinstvenom i connoisseurskom sakupljač­kom politikom, Zbirka Smiljanić uvelike nadilazi lokalni karakter, prepuna je značajnih domašaja pred­stavnika vrlo različitih i udaljenih praksi i definicija umjetnosti i poligon je za nove i drukčije prosudbe moderne i suvremene umjetnosti. Skupljačev fokus bio je na stvarateljima koji su inovativnim pristupom i zrelim likovnim jezikom pomicali granice percep­cije umjetnosti i gradili prostor za šire i raznovrsnije čitanje realnosti i svijeta umjetnosti.

IZLOŽBA U BJELOVARU bila je podijeljena na pet prostornih i tematskih cjelina. Te su cjeline pred­stavile ostvarenja u različitim formatima, medijima i disciplinama povezanih kronološkim, tipološkim, stilskim, idejnim ili tematskim vezama. U prvom, uvodnom prostoru, nazvanim Razlistale forme, predstavljen je odabir iz slikarske i kiparske cjeline zbirke, s radovima koji pripadaju kompleksu posli­jeratne hrvatske moderne umjetnosti i primjerima iz recentne proizvodnje. Druga cjelina, Brod bez kom­pasa, razdijeljena je na dio u kome su podastrte rane avangardne knjige, kultni časopisi i knjige umjetni­ka kao i odabir iz suvremene autorske produkcije te dio koji predstavlja suženu retrospekciju hrvatske fotografije.

 

UMJETNOSTI OKO 1960-IH i autorima povezanih s poja­vama Gorgone i informela bila je namijenjena soba nazvana Crna površina, dok je kompleks Nove umjet­ničke prakse s kultnim nacionalnim, regionalnim i internacionalnim umjetnicima smješten u prostor Ništa, zato obojan, kao i svi drugi prostori, u simbolič­ki dominantne boje pojedinih cjelina.

POSEBNO MJESTO U ZBIRCI zauzimali su umjetnič­ki, reklamni, politički i filmski plakati, neki od njih najstariji su u Hrvatskoj: “To su primjerci koji su izvanredni, koje mnogi muzeji i institucije nemaju. U tom smislu je Zbirka Petra Smiljanića institucija sama po sebi, samo bez institucije“, napomenuo je na otvorenju koautor izložbe Marijan Špoljar.

ŠIROKA JE LEPEZA PREDSTAVLJENIH IMENA - od Šuteja, Fellera, Rašice do autora bjelovarskih korijena Dap­ca, Bakića, Murtića, Vlahovića i Friščića, ali i mnošt­va manje poznatih autora. Vidjeli smo sve brojeve Gorgone, Vaništinih časopisa Postgorgona i PS, Maja 75, BIT Internationala, kataloge Novih tendencija i Podrooma, primjerke Piceljeva A, velik broj Man­gelosovih Manifesta, autorske knjige članova Grupe šestorice autora, primjerke Der Sturma i drugih avan­gardnih časopisa, petnaest „udarnih“ fotografija, od 3500, koliko ih je vlasnik zbirke dosad skupio. Na izložbi su se, zaštićeni u vitrini, mogli vidjeti i bro­jevi Zenita koji je počeo izlaziti u Zagrebu 1921., kao i zenitistička izdanja knjiga, počevši od Ljubomira Micića, pa do njegova brata Branka V Poljanskog, hrvatske ekspresionističke knjige, ostvarenja sudioni­ka poslijeratnih eksperimenata, beogradskog nadre­alizma, Radovana Ivšića, Josipa Stošića, Krležin Pan, primjerke njegovih časopisa Pečat i Plamen, primjerci časopisa Ars 37, Dada Jok, Moment, Književne repub­like, Kritike, Nove literature, pjesničke zbirke Kamova, A.B. Šimića, Donadinijev Kokot, a u vitrini se nalazila izuzetno rijetka knjiga Zoltana Csuke, izašla 1927. u Novom Sadu. Smiljanić se u odabiru umjetnina nije povodio za ukusom drugih zagrebačkih kolekciona­ra, nego se odlučno vodio vlastitim ukusom. Tako je, na primjer, kupio sliku Aleksandra Srneca nastalu mimo doktrine EXAT- a 51, čija kompozicija nije geo­metrijska, nego asocijativna apstrakcija. Kuriozitet su i kolaži Huga Mondecara iz 1966., dosad nepoznati.

Umjetnička zbirka nije skladište predmeta, nego ju formiraju funkcije sakupljanja, istraživanja, čuvanja, interpretacije i izlaganja radi baštinjenja kao aktivna i smislena odnosa prema prošlosti, stoga bi Bjelovar morao omogućiti prostor za dolično stalno predstavl­janje ove zbirke. „Naravno da postoji želja i s jedne i s druge strane da se uspostavi jedan stalni postav koji bi bio stalno otvoren“, rekao je na otvorenju bjelo­varski gradonačelnik Dario Hrebak.



RADNO VRIJEME
ponedjeljak – petak: 10 - 16 sati
subota: 10 - 13 sati
nedjelja i praznici: zatvoreno

 

 

© Copyright - Art magazin Kontura
Zagreb, 2026