Image

tema broja
30 GODINA (1991. - 2021.) 155 BROJEVA / 114 SVEZAKA

ZDRAVKO MIHOČINEC

 

Film Peti element, klasik Luca Bessona iz 1997., gledao sam u društvu obitelji vjerojatno više od petnaest puta. Predivna SF bajka koja nam u priči o spašavanju života na Zemlji donosi sukob dobra i zla, rađanje i umiranje, ljubav i mržnju te nekoliko životnih pouka kojih se je uvijek dobro prisjetiti. Dvije jako važne: „Ono što te ne ubije učini te jačim“ i „Ako nešto želiš (da bude uspješno napravljeno), učini to sam“ – izgovara Gary Oldman u ulozi negativaca Zorga. Na njegovu žalost, nakon što drugi (plaćenici - ratnici iz vrste Mangalora) nisu uspjeli obaviti posao morao je sam krenuti u potragu za četiri elementa života i u toj akciji pogiba (ipak je riječ o negativcu).

U sličnoj situaciji našao sam se - sad već davne - 1991. godine. Balvan revolucija pobunjenih Srba prekinula je u Hrvatskoj 1990. mnoge postojeće veze (prometne, ekonomske, kulturne ...), a nadolazeći Domovinski rat reducirao životne izbore moje generacije primarno na tri opcije: priključi se obrani Hrvatske milom ili silom, daj petama vjetra ili uhvati se ozbiljno nekog posla. Kako me u vojsku nisu zvali odlučio sam se uhvatiti posla. No, ne nekog slučajnog, preko veze a bez-veze. Ne. Želio sam raditi nešto korisno i zanimljivo. Toliko zanimljivo da taj posao zavolim i da me odlazak na posao privlači, a ne da mi stvara nervozu i muku. Danas neki pametni psiholozi kažu da ako imate/nađete takav posao, sretni ste jer zapravo i ne radite, nego samo aktivno i s guštom živite.

Početkom te 1991., kao apsolvent povijesti umjetnosti, s nekoliko sam kolega i kolegica osmislio i realizirao jedan svezak studentskog lista koji nije imao ambiciju dugo trajati i pretvoriti se u nešto ozbiljno. No, život oko nas bio je toliko ozbiljan i turbulentan da su u razmaku od pola godine počeli i završili svoj život dva časopisa za kulturu i umjetnost. U privatnoj inicijativi pokrenut je PAN - kojeg je uređivao pokojni kolega Đuro Vanđura -  koji je doživio 5 ili 6 brojeva. Naslijedio ga je PROFIL - kojeg je uređivao, također pokojni, kolega Damir Grubić - koji je doživio samo 1 broj. Početkom ljeta zove me galerist Hrvoje Delić (koji je i financirao dva prethodna propala projekta) i nakon razgovora pita: „Misliš li da bi Kontura mogla biti treća sreća“. Bez razmišljanja sam odgovorio potvrdno iako nisam imao pojma što me očekuje. U Hrvatskoj koja se bori za opstanak, sa jednom prohodnom cestom (stara Karlovačka) koja spaja sjever i jug nepriznate države, a na istok do Osijeka ili Vinkovaca pametnije je Podravskom magistralom nego autoputom. Bez Interneta i mobitela, ali s plavim Fićom kojeg sam 1992. kupio od Žorža Draušnika. Do 1997. godine i premijere Petog elementa tisuću sam puta rekao sebi - ako nešto želiš da bude uspješno napravljeno, učini to sam. I naravno – ono što te ne slomi, učini te jačim.

Tih par godina Domovinskog rata, od međunarodnog priznanja Republike Hrvatske u siječnju 1992. pa do Oluje 1995., bilo je za Konturu razdoblje koje zovem – Kako se kalio čelik. Rasap propalog društvenog sistema bivše Juge i nastupanje mladog i divljeg kapitalizma garnirano kaubojskom privatizacijom, znao je proizvesti groteskne situacije; sjedim u čekaonici ispred direktorove sobe u poduzeću koje je upravo privatizirano da bih ga užicao tisuću ili dvije dinara za sponzorstvo časopisa za kulturu, a do mene sjedi izbjeglica iz okolice Vukovara kojemu hitno treba 200-300 deka. Neugodno njemu, a bome i meni.

U tih par godina sabrao sam puno informacija i znanja u svojoj struci, ali i naučio jako puno o tisku i grafičkim tehnikama, novinarstvu, ekonomiji i tržištu umjetninama i najvažnije - ljudskoj psihologiji. Naučio sam da sve sugovornike treba uvažavati i da je bitno uzajamno poštovanje. Također, pametno je biti okružen pametnijima od sebe. Dodamo li u formulu malo upornosti i tvrdoglavosti te vjeru u sebe, na sigurnom smo putu do uspjeha.

Prilikom osvrtanja na  25 godina Konturina izlaženja napisao sam 2016. u Art Magazinu Kontura br. 136: „...ako je kontinuitet jedan od kriterija za prosudbu uspješnosti određenoga projekta, onda je Kontura u tom pogledu – napose kada se poznaju uvjeti u kojima smo opstali i jednako opstajemo – ‘položila ispit’.“

Za kraj mojeg prisjećanja na početne Konturine godine citirat ću jednog od urednika Konture,  dr. Krešimira Purgara, koji je u uvodniku AMK br. 135 napisao: „Nakon svih ovih godina Kontura je bila i ostala najotvoreniji i najdemokratičniji medij promocije vizualnih umjetnosti u Hrvatskoj. Utoliko je ona, mnogo više nego ijedan drugi forum, bila ogledalo umjetničke, kritičarske i teorijske struke u nas. Izolirane oaze po institutima i sveučilištima ne mogu biti mjerilo vrijednosti, ako se ta vrijednost ne širi kapilarno ili koncentrično u sve segmente društva. (...) Kontura je oduvijek bila mjesto na kojem su raširenih ruku dočekivani svi oni koji su svoju sadašnjost ili budućnost vidjeli u pisanju o umjetnosti; nikada nitko nije bio odbijen zbog individualnih taština, karijernih kombinatorika ili pak puke zlobe. U maloj sredini poput naše, gdje potencijalne autore treba njegovati kao nježne biljke, svaki takav čin ravan je kulturocidu. Kontura je imala drugačiji pristup: ona je puštala autore da se bore s rokovima, suočavala ih je s njihovim nedostatkom kritičke svijesti, nerijetko i s njihovim skromnim znanjem. Ali ih je puštala da se bore i izbore za vlastito mjesto na hrvatskom kulturnom obzoru, otvoreno i demokratično, prema vlastitim sposobnostima i afinitetima. Upravo zbog svoje demokratičnosti, Kontura je pravo ogledalo stanja vizualne kulture u Hrvatskoj; koliko god nekolicina uvaženih kolega diže prosjek povijesno-umjetničke struke, toliko ga ostatak stručne populacije nivelira i bivamo svedeni na pravu mjeru naše vrijednosti.“

Dižem palac i zahvaljujem svim dosadašnjim Konturinim suradnicima tekstopiscima i kolegama urednicima: Nikoli Albanežu, Goranu Blagusu, Feđi Gavriloviću, Branki Hlevnjak, Krešimiru Purgaru, Leili Topić i dizajnerici Ani Zubić.

Fotogalerija
Image
ZDRAVKO MIHOČINEC
Lucija Stolnik
Image
KONTURA BR. 2


RADNO VRIJEME
ponedjeljak – petak: 10 - 16 sati
subota: 10 - 13 sati
nedjelja i praznici: zatvoreno

 

 

© Copyright - Art magazin Kontura
Zagreb, 2026