ostalo
Festival svjetla
Davor Antolić Antas, Last Days of Disco, instalacija, 2007.
Bravarija Art Remont/Poreč Šestodnevni internacionaini Festival svje:la/Light festival, svoje trajanje zabilježio je od 24. - 29. koiovoze 2008. kao vremeni u kojem je na porečkoj lokaciji Bravarija A* Remonta (nekadašnjoj industrijsko zon grada) okupio mnoštvo kvalitetnih i zanimljivin umjetničkih intervencija i prezentacija likovnog/vizualnog i glazbenog sadržaja. Otvorer interaktivnim muItimedijamirr koktelom četvero umjetnika: Ivana Marošića Klifa uz efektnu plesnu akciju Kristine Tenčić i slikarsku intervenciju Siivie Keser popraćenu ritmičkom podlogom bubnjeva Kerstena Ginsberga. bilo je jasno da je riječ ne samo o opredmećivanju zadane tematske okosnice kroz pojedinačne/individualne reprezentacije već i produkciji te povezivanju različitih medija i pristupa. Tome govore u prilog i održani workshop-ov koji su kao sastavni dio festivala, svoja božična polazišta fokusiraii upravo na primjeni svjetla u umjetnosti. Uz voditelje radionica - umjetnike Ivana Msrušica Klifa i Ivanu Franke, svoje su mjesto našle studentice zagrebačke likovne akademije te Akademije primijenjenin umjetnosti u Rijeci: Iva Ćunć. Tanja Kos, Andreja Vivoda i Jeiena Pehar. Kako ističu sami orsuprotna strana gore: prizor s festivala Lara Badurina, Panorama, video ganizaipri - selektorica i voditeljica programa, povjesničarka umjetnost1 Sabina Salomor kipar Kruno Vrgoč. predsjednik Bravarije Ari Remonta, (u čijim prostorima već čitave gesetljeće opreamećuje viastita umjetnička polazišta, lidugoročar plan ovakvog festivala jest formiranje jrnjetničkoc laboratorija u kojem će na zadanoj lokacij po principu artist in resiaence umjetnie ;z inozemstva i Hrvatske noći boravit1 raditi. a intermedijainost festivala očitovat će se i u činjenici aa se tema svake godine izabere proizvoljno, poput svjetla ove godine. Naime, svjetlo kao permanentna tema i nužni sastojak likovne umjetnost; i njene povijesti, kroz stoljeća mijenjajuć značenja i uloge unutar umjetničkih reprezentacija, proces svog fizičkog osamostaljenja započinje u 20. stoljeću sukiadnc napretku tehnološke civilizacije, cjelokupnog procesa osuvremenjivanja društva te naposljetku logičnim suživotom čovjeka i tehnike. Reaino svjetlo počinje biti gradivno i činjenično tkivo mnogih umjetničkih intervencija, a interpolacija medija, kazališna i filmska produkcija, pojava i razvoj zabavljačke industrije uopće, konceptualna umjetnost 60-ih doprinijeli su njenoj kristalizaciji, čemu se pridružuju i pojedinačna umjetnička istraživanja. U ovom kontekstu, pri čemu je i kronološka komponenta indikativna, ne možemo izostaviti važnost istraživanja Aleksandra Srneća započetih još u exatovskom periodu 50-ih, intenziviranih 60-ih i 70-ih godina dvadesetog stoljeća, koja su nesumljivo rezultirala revolucionarnom simbiozom svjetla i pokreta. Upravo se Luminoplastikama autor uključuje u tadašnju aktualnu problematiku na reiaciji umjetnost - tehnologija prelazeći put od statične slike i kinetičkih objekata, do stupnja ambijentalizacije i dematerijalizacije umjetničkog djela. No, vraćajući se na sam festival i njegovu programsku okosnicu, valja istaknuti kako je jedna od važnijih ideja i ciljeva organizatora projekta, povezivanje s gradom i okolinom u kojoj ova vrsta umjetnosti može egzistirati što je ove godine ostvareno uspostavljenjem suradnje s Valamar Hotels&Resorts, a rezultat iste, svjetlosna je instalacija namijenjena porečkom Hotelu Luna prema idejnom rješenju Krune Vrgoča i Andree Trifunović. Zbog nemogućnosti da se u ovom pregledu osvrnemo detaljnije na same radove zaključiti ćemo kako je uz stalni postav koji je bilo moguće pogledati za vrijeme trajanja festivala (a riječ je o radovima Lare Badurine; Panorama, video, loop, Floriana Schmidta - Andrea; UVbody painting, fotografija, zatim svjetlosne instalacije Ive Vrtarića pod nazivom Infuzija - uz zvuk Filipa Vrtarića, te Davora Antolića Antasa i njegove svjetlosne interaktivne instalacije Last Days ofDisco) te dislociranu intervenciju u starogradskoj jezgri u vidu 3D animacije Sandra Đukića projicirane na Peterokutnoj kuli (jednog od prepoznatljivih simbola grada), festival je na neposredan način ponudio iz dana u dan bogat i zanimljiv sadržaj te je za očekivati da će u sljedećim izdanjima ponoviti učinjeno. Na festivalu su sudjelovali umjetnici; Ivana Franke, Lara Badurina, Florian SchmidtAndre, Branka Cvjetičanin, Sandro Đukić, Ivan Marušić Klif, Mike Hentz, Davor Antolić Antas, Ivo Vrtarić, Filip Vrtarić, Simon Macuh, Silvia Keser, Kruno Vrgoč i Andrea Trifunović, studenti: Jelena Pehar (APU Rijeka), Tanja Kos, Iva Ćurić i Andreja Vivoda (ALU Zg), Leni Raucher, Marko Balinger i Robert Bukovčan (APU Rijeka), Kristina Tenčić (Europa Universitat Viadrina, Frankfurt na Odri), dok su za glazbeni dio programa bili zaduženi: DJane Slatka, DJ Flip, Olinda Lima, Kersten Ginsberg, VJ Aki i VJ Crni te Ivo Puniš u ulozi fotografa dokumentarista projekta. Ketrin Milićević Mijošek