Image
Cijena: € 1,33

ostalo
Od slike prema videu
David Maljković u MMSU Rijeka

U sumrak propasti imućne aristokratske obitelji Glembaj, najmlađi sin Leon, avangardni slikar, vodi raspravu sa svojim ocem Ignjatom. U toj raspravi stari Glembaj drži kubofuturistička platna svoga sina i govori Ovo ti ništa ne valja, a sin mu odgovara Trebalo bi te naslikati, ali slikara nema. Ova dramatična izjava Leona Glembaja, koja problematizira pojam slike i ulogu slikara, objavljena je davne 1929. godine. Od tada do danas generacije slikara stasale su pod okriljem likovnih akademija i upisale se u povijest hrvatske likovne umjetnosti. Paralelno su se razvijale rasprave kritičara i povjesničara o angažirano-revolucionarnoj umjetnosti slikarstva, kao i o odnosu figurativnog i apstraktnog modela reprezentacije. Rasprave su se ohladile a većina tekstova zaboravila ili završila u fusnotama doktorskih disertacija o slikarima i slikarstvu. U procesu obnavljanja slikarske prakse, kao i njenog odbijanja pod utjecajem konceptualizma i pojave novih medija, umjetnost je dosljedno pratila i uključivala vanakademska svjetovna iskustava i promjene suvremenog društva unutar kojeg je nastajala, lako je veći broj onih koji su odustali od življenja slikarskog zvanja, malobrojni su pokazali kako taj medij još uvijek uspijeva za njih biti relevantnom podlogom promišljanja stvari. U sklopu promjene društvenog konteksta te uvjeta proizvodnje i načina potrošnje, slikarstvo se ravnopravno postavilo trendovima predstavljačkih umjetnosti novih medija - fotografiji, filmu, videu i kompjutorskoj grafici. Unatoč apstrahiranju i vlastitoj negaciji umjetnička slika je do danas ostala podlogom na kojoj se bilježi vidljivi materijalni trag postojanja živog ljudskog bića. U sklopu promjene duhovno-materijalnog okoliša u kojem živimo zanimljiva je pojava i transformacija Davida Maljkovića iz slikara u video umjetnika, lako jedan od najuspješnijih slikara svoje generacije, Maljković je naposljetku osjetio zamor, koji je i vizualiziran fotografskim prikazom autora kako u atelieru sjedi pred platnom, čelom oslonjen na njegovu praznu površinu dok njegovo opušteno tijelo sanja. Pa, iako se po materijalnim i vizualnim karakteristikama njegov slikarski opus spram novih video radova čini djelom nekog drugog autora, u koncepcijskom smislu Maljković je zadržao fokus na kontekstualnu dimenziju slike, te sagledavanje njezinog smisla i pozicije unutar galerijsko-institucionalne-tržišne komunikacije umjetnika i kustosa. Dakle, u svom slikarstvu, Maljković je već postavio onaj dijapazon problematike i pitanja koja je transponirao i u novi medij. Recentni ciklus njegovih video radova (Scena za novo naslijeđe 1 i 2, These days 1 i 2) razvija se oko dokumentarističkog svjedočanstva sadašnjeg stanja arhitekture internacionalnog modernizma: Memorijala partizanske bolnice Vojina Bakica i Talijanskog paviljona Zagrebačkog Velesajma Giuseppea Sambita. U seriji video radova Maljković uspostavlja kontinuitet i dijalog pomirbe s onim elementima iz kolektivno potisnute povijesti, koji su, prema umjetnikovoj viziji, oblikovali i oblikuju našu sadašnjost. Prisutnost ove arhitekture, kao nijemog svjedoka promjena unutar društvene konstelacije, po kojoj su jednom bili na vrli seriji video radova David Maljković uspostavlja kontinuitet i dijalog pomirbe s onim elementima iz kolektivno potisnute povijesti, koji su, prema umjetnikovoj viziji, oblikovali i oblikuju našu sadašnjost. hu, a sada na periferiji važnosti, dimenzijom i značenjem nadvladava sve ostale sadržaje Maljkovićevih video radova. Budući da njihova izvorna namjena u političko-ekonomskom kontekstu današnje države više nema smisla, oni su prepušteni zaboravu i sporom propadanju. Umjetnikov odnos prema arhitekturi kao mjestu izlaganja i konstruiranja priče prisutan je i na ovoj izložbi. Početna i završna zidna površina izložbenog prostora preoblikovana je prostornim kolažom od nepravilnih rombova knaufa, čime Maljković zaobljuje kubičnost bijele kocke pretvarajući prostor izložbe u prostorno vremenski bumerang. Unutar takvog kubofuturističkog uzorka na oba longitudinalna pola otvorenima ostaje po jedan televizijski ekran koji prikazuje autorov tekst. Radi se o intimnim dnevničkim zapisima u kojima Maljković razmišlja o procesima umjetničkog izlaganja i djelovanja. Upravo ove krajnje točke vizualno povezuju i uokviruju video radove o materijalno-duhovnom nasljeđu i njegovoj budućnosti u smislenu cjelinu. Tekst koji stoji na početku i na kraju putovanja i povratka iz budućnosti upućuje na intimu tj. osobno razmišljanje kao mogućnost razrješavanja konflikta. U tako konstruiranoj situaciji slici preostaje uloga prenositelja informacije o umjetnikovim preokupacijama, dok likovno-estetsku ulogu, svojim dramatičnim širenjem u prostor preuzima okvir slike, koji doprinosi ambijentalnom dojmu i značenjski obogaćuje cjelinu izložbe, lako slikar u Rijeci nije izlagao od 2003. godine, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, svojim nazivom, možda je i najprikladnije mjesto za samostalnu prezentaciju Maljkovićevih video radova. Nikica Klobučar


RADNO VRIJEME
ponedjeljak – petak: 10 - 16 sati
subota: 10 - 13 sati
nedjelja i praznici: zatvoreno

 

 

© Copyright - Art magazin Kontura
Zagreb, 2026