Image
Cijena: € 1,33

ostalo
Visura aperta 06

Novo izdanje momjanskog festivala Uvjerljivi kontinuitet obilat raznovrsnim sadržajima i ove je godine potvrdio festival Visura Aperta u pitoresknom srednjovijekovnom istarskom gradiću Momjanu. Visura Aperta međunarodni je multimedijalni festival suvremene umjetnosti koji osobitu pozornost posvećuje stvaranju platforme za promociju mladih umjetničkih naraštaja. Momjan nekoliko dana u mjesecu kolovozu već sedam godina za redom postaje živahno mjesto susreta, predstavljanja, predavanja i - stvaranja. Osim umjetnika iz Hrvatske i inozemstva, organizatori projekta ove su godine angažirali mladu generaciju nezavisnih kustosa. Ana Janevski, slobodna kustosica koja djeluje u Parizu, predstavila je sekciju video radova i instalacija, pod zajedničkim nazivnikom Displacement, koji se bave aktualnom tematikom premještanja, seljenja i transformacija. Selekcija nezavisne kustosice Ivane Meštrov također je odgovarala cjelokupnoj orijentaciji ovogodišnjeg festivala Visura Aperta, s naglaskom na politiku mobiliteta, odnosno prelaženja granica zbog ekonomskih uvjeta. U njezinoj selekciji našao se i dojmljiv film belgijske autorice Chantal Ackerman From the OtherSide. Fotografski kadrovi dugog trajanja neobično snažno i senzibilno prenose atmosferu tjeskobe i straha; stanje ljudi koji su izbjegli iz Meksika, riskiraju živote kako bi radili loše plaćene poslove koje nitko drugi ne želi raditi u socijalno i klimatski negostoljubivim predjelima Arizone. Talijanska kustosica Marta Tolomelli predstavila je projekt kojega je u Bielli, gradiću u okolici Torina, pokrenuo glasoviti talijanski umjetnik Michelangelo Pistoletto 2002. godine (Cittadellarte-Fondazione Pistoletto) kako bi se okupili ljudi i institucije iz mediteranskih zemalja, te stvorila nova transkulturalna mreža, koja bi mjesta sukoba u onim dijelovima svijeta gdje se susreću različite kulture, političke i vjerske pripadnosti, pokušala amortizirati umjetničkim akcijama koje generiraju široko polje kreativnosti, ponajviše među onima koji nisu umjetnici. Kada bi se pokušalo na najkraći mogući način sažeti sadržaj ovogodišnjeg momjanskog susreta, najvjerojatnije bi ga bilo moguće opisati kao događaj na razmeđi osobnog i političkog, budući da su se Antun Maračić, iz ciklusa fotografija Momjan od 4. do 8. kolovoza 2006. Kada bi se pokušalo na najkraći mogući način sažeti sadržaj ovogodišnjeg momjanskog susreta, najvjerojatnije bi ga bilo moguće opisati kao događaj na razmeđi osobnog i političkog. mnogi predstavljeni radovi, kako u kustoskim selekcijama, tako i u individualnim predstavljanjima umjetnika, vrlo često našli u jednoj od ovih dviju naizgled oprečnih kategorija, ili su uspjeli objediniti obje. Na poziv organizatora recentnim su se radovima tako predstavili: Tanja Dabo, Lala Raščić, Nicolle Hewitt, Vlasta Žanić, Cecilia Tripp, David Maljković, Naoko Takahashi, Ana Hušman, Vlatka Horvat, Alem Korkut... Radovi su uglavnom prezentirani u vanjskom prostoru, što je uvjetovalo mnogo opušteniju i spontaniju recepciju, čemu su bez sumnje doprinosile i neposredne reakcije samih mještana. Posebnost ovog festivala i njegovu jezgru predstavlja Laboratorio, čijim dijelom svojom prisutnošću postaju svi sudionici festivala, a čiju posebnu sekciju sačinjavaju djeca (Laboratorio bambini), kojoj se na festivalu, organiziranjem radionica s umjetnicima, svake godine posvećuje posebna pozornost. Umjetnici koji sudjeluju u tom dijelu programa spremni su u relativno kratkom vremenskom roku kreirati novi rad s kojim će odgovoriti na specifičnu mikro lokaciju Momjana, transformirajući tako mjesto u javni prostor. I to je uistinu točno, ako uzmemo u obzir da se javni prostor obično stvara nekom vrstom ekscesa. U slučaju festivala ovakvog karaktera eksces obično predstavlja invazija umjetnika koji s pozicije vlastitih dosadašnjih znanja i iskustava stuplaju u interakciju s nepoznatom sredinom, remeteći njezinu uhodanu svakodnevicu, koja se još uvijek formalno odvija u starinskom ritmu - između jutarnjeg i večernjeg zvona s glavnog crkvenog zvonika. Taj je dio programa natjecateljskog karaktera - žiri sastavljen od likovnih kritičara ili kustosa na kraju dodjeljuje nagrade, uzimajući pri tome u obzir tehnološke poteškoće i vremensku ograničenost pri osmišljavanju i izvedbi rada. U dijelu programa Laboratorio Momiano ove su godine sudjelovali: Lala Raščić, Jasmina Cibic, Pavlica Bajsić, Goran Petercol, Luko Piplica, Ana Piplica, Helena Puhara, Tomislav Šoban i Nikica Klobučar, Nives Sertić, Nicolle Hewitt, Anja Maleć, Vlasta Žanić, Ivana Katunarić, Tonka Maleković, Vesna Bukovec, Antun Maračić, Boris Greiner, Luigi Negro, Marcela Rafaniello i Ariana Fantin. Jedna od nekoliko jednakovrijednih nagrada žirija dodijeljena je dubrovačkom umjetniku Luki Piplici za video rad Ja/Me. Video je projiciran u napuštenoj ruševnoj kući, gdje je neposredno prije projekcije Luko Piplica ožbukao dio zida, te prikaz svojih natečenih stopala snimljenih u trenutku buđenja, projicirao na još vlažnu podlogu, postižući prizor gotovo piktoralne kvalitete. Odabirom mjesta i kratkim performansom Piplica je stvorio kratku, ali sugestivnu impresiju suglasja materijala i sadržaja, potakavši na daljnje refleksije s egzistencijalističkim konotacijama. U kategoriji Laboratorio Bambini nagrada je dodijeljena interaktivnom i performativnom radu Ekranizacija, nastalom u suradnji Borisa Greinera i djece Momjana. Riječ je o domišljatom i efektnom preklapanju procesa rada i finalne reprezentacije, budući da se na istoj podlozi-ekranu, koju djeca oslikavaju za vrijeme trajanja radionice, na kraju ekranizira sam proces rada. Nagrada za najbolje mlade umjetnike dodijeljena je umjetničkom timu: Luigi Negro, Marcella Rafaniello i Ariana Fantin za rad Najmon, mapu Momjana, koja se duhovitim preinakama imena ulica i trgova, kao i svi dvojezični natpisi u Momjanu, temelji na dvojnosti. Počasna nagrada organizatora ove je godine dodijeljena živopisnom dnevničkom ciklusu fotografija Momjan od 4. do 8. kolovoza 2006. Antuna Maračića. Slično pristupu nagrađene talijanske skupine, Maračićeve fotografije razotkrivaju niz spontanih nelogičnosti koje su nastale u organičkoj fuziji nepokretnih slojeva prošlosti podložnih propadanju i efemernih trenutaka sadašnjosti, a među kojima poneke doživljavamo kao logični nastavak na njegove dosadašnje umjetničke preokupacije, kao što su detektiranje i dokumentiranje iščezlih sadržaja. Radmila Iva Janković


RADNO VRIJEME
ponedjeljak – petak: 10 - 16 sati
subota: 10 - 13 sati
nedjelja i praznici: zatvoreno

 

 

© Copyright - Art magazin Kontura
Zagreb, 2026