ostalo
Riječ urednice
nosač zajedništva

BRANKA HLEVNJAK Predstavljanje Konture u knjižari Nova u Osijeku pokazalo je koliko je zajedništvo, koje je Kontura pokrenula osvrtima na likovne scene pojedinih hrvatskih gradova, potrebno i dobrodošlo na putu do cjelovitije informiranosti i ostvarenja zadataka kulturnog misionarstva koje teži intenzivnijem intelektualnom i osjećajnom životu. Postalo je očigledno da se stvari kreću nabolje (već je sedma godina od završetka Domovinskog rata). Ono što je Split dobio s obnovljenom Galerijom umjetnina (Kontura 69), to jest stvaranje žarišnog čvora iz kojeg se širi pozitivna klima za ostvarenje bogatog likovnog života grada - isto, i još jačezbiva se u Osijeku zahvaljujući složnosti izvrsne postave ljudi na pravim mjestima (Kontura 70). U Osijeku je taj dodatni žarišni čvor krenuo iz HDLU-a, čije će galerijske prostorije biti uređene ove jeseni. I Rijeka je spremna na novi procvat radeći upravo na njegovim pretpostavkama adaptacijom industrijskog prostora bivše šećerane i mogućnošću da tamo ostvari muzej suvremene umjetnosti, gradski muzej i likovnu akademiju . U novom naletu hrvatske kulturne obnove, kojoj je posljednji rat izmijenio tijek, konkretni ljudi dakle (s imenom i prezimenom) organiziraju korisna zbivanja i nose uvjerljivo teret posla, dok su im institucije nužan okvir radu. Vjerujemo da je pri stvaranju pozitivne klime u društvu, dakako, osim samih sudionika i nositelja dobrih ideja i sposobnih ljudi koji provode ideje u djela, važna je i uloga prenositelja svih tih pozitivnih vibracija u javnost i zrcaljenje tog duha u prostoru. Taj se duh vidno zrcali u prilozima Teme ovog broja, u kojem se preko razgovora s odgovornim ljudima na različitim položajima procjenjuje prošlost (razgovor s Robertom Neugebauerom), sadašnjost i budućnost Zagrebačke škole crtanog filma, koja je na Svjetskome festivalu animiranih filmova pokazala tridesetgodišnju vitalnost; pojavom alternativnih strip crtača - kreatora grupe Divlje oko - najavila novu strip generaciju, a programima odgoja i obrazovanja autora animatora na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu otvorila nadu u nove mogućnosti i daljnji opstanak svjetski ugledne Zagrebačke škole crtanog filma. Nekadašnja Akademija za primijenjenu umjetnost dokaz je sprege uspješnog školovanja i unošenja posebnog likovnog rukopisa u Zagrebačku školu crtanog filma (Lončarić, Štalter, Bourek). Posebno je zanimljiv razgovor s Helenom Bulajom, čiji je proPri stvaranju pozitivne klime u društvu, dakako, osim samih dobrih ideja i sposobnih ljudi koji provode ideje u djela, važna je u javnost i zrcaljenje jekt okrunjen u San Franciscu nagradom Flash Multimedije, koja se može smatrati ravnopravnom Vukotićevu Oscaru iz 1962. To je projekt koji izvrsno povezuje baštinu i suvremene medije te stvara hrvatski kulturni proizvod u suradnji s međunarodnim umjetnicima i u globalnim mjerilima. Koliko je odgoj i orismenjavanje mladih naraštaja važno i zbog čega valja reformirati školstvo koje je upravo tu vrstu odgoja i obrazovanja zapostavilo, piše sociolog umjetnosti dr. Vera Turković, čiji tekst podvlačimo crvenim. Zagreb je međunarodnim natječajem za plakat dao svima do znanja da je uloga dizajna u stvaranju lika ujedinjene Europe nezaobilazna te, k tomu, brža i pravednija od svake političko-administrativne inicijative, o čemu u ovome broju govori Boris Ljubičić. Dr. Radovan Ivančević se u povodu ULUPUH-ove izložbe Untreshed bavi pitanjima komparacije između ponude i narudžbe, odnosno pitanjima nerazumijevanja dizajna i nekulture naručitelja, čime se opet vraćamo aktualnoj temi važnosti i potrebe sustavnog i dugotrajnog orismenjavanja nacije! U rubrici Apostrof u tekstu Darka Glavana ističemo donaciju vrhunskih europskih umjetnika minimalizma za Muzej Vukovara sakupljenu inicijativom Ivana Picelja i mamošću velikog hrvats0 kog prijatelja i starog znanca Getulia 1 Alvianija. § Kontura je u ovome broju zabilježila još dvije važne inicijative; onu za izgradI nju sinagoge u Zagrebu, opisanu u tekstu dr. Snješke Knežević, i pokretanje postupka, koji je dobio punu potporu Hrvatskog sabora, za upis primoštenskih vinograda u registar UNESCO-ove baštine, s obzirom na to da je riječ o kulturnom krajoliku jedinstvene ljepote. Inicijativa je krenula od Dragutina Kiša iz Hrvatsko-japanskog kulturno-gospodarskog društva. Uz redovite osvrte i kritike skupnih i samostalnih izložbi, među kojima su Dokumenta i Manifesta te Tijenale hrvatskog crteža, ovaj broj najavljuje i rujansku izložbu u Muzeju za umjetnost i obrt iz Zbirke Marton, koja je tek po ticajni korak na putu do otvorenja prvoga hrvatskog privatnog muzeja za umjetnost i obrt u Samoboru. Riječ je o izvanrednoj kolekciji nastaloj tijekom trideset godina sakupljanja namještaja, slika, stakla, porculana i srebrnine, čiji pojedini primjeri zadivljuju ne samo brojne ljubitelje umjetničkog obrta iz razdoblja 1750.-1850., već i kustosicu londonske zbirke Rotschild, koji u usporedbi sa svjetskim primjerima odaje posebnu hvalu primjerima francuskog porculana Sevres iz ove zbirke. Među rijetkim kolekcionarima koji sakupljaju djela suvremene umjetnosti najveći je Tomislav Klično, te donosimo prilog o izložbi njegove kolekcije suvremene umjetnosti FilipTrade u praškoj galeriji Manes. Kako se tijekom ljeta posvuda krepko zbivaju ljetne likovne kolonije, škole, akademije, simpoziji i slično, o njihovu ćemo radu, iskustvima i rezultatima, vidljivim po završetku njihova rada, pisati u našem sljedećem broju.


RADNO VRIJEME
ponedjeljak – petak: 10 - 16 sati
subota: 10 - 13 sati
nedjelja i praznici: zatvoreno

 

 

© Copyright - Art magazin Kontura
Zagreb, 2026