Image
Cijena: € 1,33

ostalo
PODVUČENO CRVENIM

d svih tipova dizajna, grafički ma? U grafičkom dizajnu postoje stannajviše koristi likovnost. Zato dardi veličine pisma, podnošljivosti širine Ose redovito poistovjećuje sa slikovnim umjetničkim izražavanjem. U ovom poistovjećivanju najčešće leži zabluda kako je dizajn umjetnost. Zahtjev za izuzetnom likovnom kreativnošću u grafičkom dizajnu ne proizlazi iz osobitih likovnih nadahnuća ili estetskih istraživanja, ili autorskog iživljavanja, ili mode, ili puke potrošnje, već iz razloga čitljivosti. Skretanje sa zanatskog temelja grafičkog dizajna odvest će u ekstravagantnost koju si umjetnost može priuštiti, dok će grafički dizajn postati likovna kreatura autorskih ambicija. Nauštrb korisnika. Poigravanje obradom teksta do te mjere da tekst prestaje biti čitljiv, da tekst postaje slika za sebe, školski je primjer destrukcije smisla tiska. Nedopustiva je unikatnost na račun čitljivosti, samim time što je dizajn industrijski multiplikat. Primjer nečitkog prijeloma pubertetska je zabluda kompjuteraša-autodidakta-ambicioznih mladaca koji se u grafičkom dizajnu snalaze samo kao umjetnici. Tekst koji je nerazumljiv proglasit ćemo nepismenim i nećemo ga objaviti, dok se nečitko prelomljen tekst opravdava autorskim pravom izražavanja. Ako postoji struka lektora koji se brinu o pismenosti teksta i normalna su pojava, zašto ne uvesti i adekvatni strukovni profil za recenziju čitljivosti prijelostupca, korelacije stranice sa sadržajem. Radi li se o znanstvenom tekstu, na primjer, poželjna je veća margina radi notica čitača, kao i veći razmak između redaka radi podvlačenja teksta itd. Standardizirani su naslovi, podnaslovi, potpisi, ulomci, mjesto CIP-a u prijelomu knjiga itd. Osobita je priča traganje za stilom, za ujednačavanjem vizualnog identiteta, traganje za autorskom rukom. U dizajnu je moda sredstvo marketinškog manipuliranja tržištem. Stvaranje trendova u grafičkom dizajnu nije ništa drugo nego nekritično nadmetanje, daleko od struke, pod svaku cijenu mode! Kada kut gledanja na grafički dizajn nije posljedica zahtjevnosti grafičkog dizajna, već moda, začas smo u tupom kutu. Inovacija pod svaku cijenu učinit će nemuštim svakog dizajnera. Ako papir sve podnaša, koji put nije naodmet promovirati ga u higijenski rekvizit. (Molim dizajnere da vode računa o kakvoći papira.) Nečitkost prijeloma je bolest grafičkog dizajna do koje najčešće dolazi nesnalaženjem u razlikovnosti umjetnosti i dizajna. Likovno je u grafičkom dizajnu samo jedna od ravnopravnih kategorija koje ga čine, pored (nabrojat ćemo samo temeljne) svrsishodnosti, proizvodnosti, dostupnosti, korelacije s prirodom... Svrsishodnost. Svaki dizajn ima za cilj industrijski proizvod koji se koristi. Svrha grafičkog dizajna je uspostavljanje komunikacije posredstvom multipliciranog tiska, odnosno odašiljanje poruke. Proizvodnost. Grafički dizajn je proračun tiska, materijala, konfekcije, a on mora biti onoliko argumentiran koliko se od tiskovine očekuje... Dostupnost. Smisao industrijske proizvodnje je u visokoj brojčanoj produkciji. Nalaženje korisnika ne smije priječiti cijena ili bilo koji oblik ekskluzivnosti. ca koji se_ u. grafičkom dizajnu snalaze samo J J kao umjetnici, leksfkoji je nerazumljiv proglasit ćemo nepismenim i nećemo ga objaviti, dok se nečitko prelomljen tekst opravdava autorskim pravom izražavanja. Ako postoji strukaTektora kpjfse brinu o pismenosti teksta i normalna su pojava . zašto ne uvesti i adekvatni strukovni profflza recenziju čitljivosti pri[eloma7 U grafičkom dizainu postoje standardi veličine pisma, podnošljivosti širine stupca, korelacije stranice sa sadržajem. Hadi li se o znanstvenom tekstu, na primjer, poželjna je veća margina radi notica citaca. kao i veći razmak između redaka radi podvlačena teksta itd. Standardizirani sjj naslovi, podnaslovi, potpisi. ulomci, mjesto CIP-a u prijelomu knjiga itd. Uso~5ita je priča traganje za stilom, za ujednačavanjem vizualnog identiteta, traganje za autorskom rukom . U dizajnu je moda sredstvo marketinškog manipuliranja tržištem. Stvaranje trendova u grafičkom dizajnu nije ništa drugo nego nekritično nadmetanjeTdaleko od strukeTpod svaku cijenu mode! KFda kutgTedanja na grafički dizajn nije posljedica zahtjevnosti grafičkog dizajna vec moda, začas smo u tupomTutu. Inovacija pbcf svaku cijenu učinit ce nemuštim svakog dizajnera. Ako papir sve poonasa, koji put nije naodmet promovirati ga u higijenski rekvizit. (Molim dizajnere da vode računa o kakvoći papiraj Nećitkost prijeloma je pojest grafičkog dizajna do koje najcesce~dolazi nesnalaženjem u raz likovnosti umjetnosti i dizajna. Likovno je u grafičkom đižainu samo jedna od ravnopravnih kafegorija koje ga čine! pored (nabrojat ćemo samo temeljne) svrsishodnosti. proizvodnosti, dostupnosti, korelacije s prirodom svrsishodnost. Svaki dizajn ima za cilj industrijskiproizvod koji se koristi. Svrha grafickogčfizajna je od svih tipova dizajna, grafički najviše koristi likovnost. Zato se redovito poistovjećuje sa slikovnim umietnickirn izražavanjem U ovom poistovjećivanju najčešće leži zabluoVkako je dizajn umjetnost/ Zahtjev za izuzetnom likovnom kreativnošću u grafičkom dizajnu ne proizlazi iz osobitih likovnih nadahnuća ih estetskih istraživanja, ili autorskog iživljavanja, ili mode, ili puke potrošnje, već iz razloga čitljivosti. Skretanje sa, zanatskog temelja gratićkooTdizajna povest ce u ekstravagantnost Roju si umjetnost može priuštiti, dok će grafički dizajn postati likovna kreatura autoršlčih ambicija. Nauštrb korisnika. Poigravanje obradom teksta do te mjere da tekst prestaje biti čitljiv. da tekst postaje slika za sebe, školski je primjer destrukcije smisla tiska. Nedopustiva je unikatnost na račun čitljivosti samim time što je dizajn industrijski multiplikat. Primjer nečitkog prijeloma pubertetska je zabluda kompiuferaša-autodidakta-ambicioznih mladaKorelacija s prirodom. Reciklaža i prenamjena proizvoda dobivaju izuzetno značenje u ocjeni dizajna, jer se ekološki problemi zastrašujuće gomilaju. Moglo bi se navesti mnoštvo primjera dizajna koji zadovoljavaju ove kriterije, jednako kao i likovnost, a da je pritom prisutan visoki stupanj vizualne kreativnosti. Ne nauštrb čitljivosti. Grafički dizajn je novopovijesna tekovina, posljedica tiskarskih tehnologija umnožavanja. U grafičkom dizajnu su se okušali prvenstveno likovni umjetnici, s obzirom na činjenicu da je likovno iskustvo poželjno. Vremenom, stvorena je struka koja traži multidisciplinamo znanje kao temelj stručnom pristupu grafičkom dizajnu. Time likovno u grafičkom dizajnu nije u drugom planu, već je adekvatno locirano u cjelokupnoj problematici struke. Nema potrebe otkrivati nanovo prednosti i nedostatke postupka horror vacui, tako karakterističnog za dizajn XIX stoljeća, ili, suprotno, otkrivati bjeline i margine osobite za Bauhaus školu dizajna, ili pronalaziti konstruktivističke grafičke konstrukcije El Lisickog. Za grafičku struku, kao i za bilo koju drugu, povijesna iskustva ne treba zanemariti, naprosto ih treba studirati. Stoga, na koncu, valja dodati svim nabrojanim kategorijama koje čine dizajn i znanje povijesti grafičkog dizajna. uspostavljanje komunikacije posredstvom multipliciranog tiska, odnosne) odašiljanje poruke ~ proizvodnost. Grafički dizajn je proračun tiska, materijala, konfekcije, a on mora biti onoliko argumentiran koliko se oćTtiskovine ocekuie... Dostupnost. Smisao industrijske proizvodnje je u visokoj broicahoi produkciji. Nalaženje Korisnika ne smije priječiti cijena ili bilo koji oblik ekskluzivnosti. Korelacija s prirodom. Reciklaža i prenamiena proizvoda dobivaju izuzetno značenje u ocjeni dizajna, jer se ekološki problemi zastrašujuće gomila u. moglo bi se navesti mnoštvo primjera dizajna koji zadovoljavaju ove kriterije, jednako kao T likovnost a da je pritom prisutan vjspkTštupanJ vizuajne kreativnosti. Ne nauštrbcitljivqsti. grafički dizajn je~hoyopovijesna tekovina, posljedica tiskarskih tehnologija umnožavanja. U grafičkom dizajruJsu se okusaji prvenstveno likovni umjetnici, s oTfzirom na. činjenicu da je likovno iskustvo poželjno Vremenom, stvorena je struka koja traži multidisciplinamo znanje kao temeli stručnom pristupu grafičkom dizajnu. time likovno ij grafičkom dizajnu nije u drugom planu, vec e adekvatno locirano lj cjelokupnoj problematici struke, rfema potrebe otkrivati nanovo prednosti i nedostatke postupka horror vacui tako karakterističnog za dizajn XIX stoljeća, ili, suprotno, otkrivati bjeline i margine osoEjte za Bauhaus školu dizajna, ili pronalaziti konstruktivistićke grafičke konstrukcije BTisickog. Za grafičku strukDT kao i za bilo koju drugu, povijesna iskustva ne tre5a zanemariti, naprosto ih treba studiratkStoga. na koncuTvalja dodati svim nabrojanim kate: goniama koje čine dizajn i znanje povijesti grafičkog dizajna. KREŠIMIR BAUE


RADNO VRIJEME
ponedjeljak – petak: 10 - 16 sati
subota: 10 - 13 sati
nedjelja i praznici: zatvoreno

 

 

© Copyright - Art magazin Kontura
Zagreb, 2026