ostalo
EXAT 51, 1951. -1956. i NOVE TE f as I
Centro Cultural de Cascais, Lisabon, 24. svibnja - 24. lipnja 2001.
TSKA U SVfjETU i nnnn hBKBHBHBH Vlado Kristl Muzej suvremene umjetnosti u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Portugalu i Ministarstvom kulture Republike Hrvatske 24. svibnja 2001. u Cascaisu pokraj Lisabona, najznačajnijem ljetovalištu u Portugalu, u Centru Cultural de Cascais - Zakladi D. Luis I otvorio je izložbu EXAT 51:1951. - 1956. i NOVE TENDENCIJE: 1961. - 1973.. Izložbu su otvorili dr. Antun Vujić, ministar kulture RH i dr. Jose Sasportes, ministar kulture Portugala. Otvorenju su bili nazočni i dr. Darko Bekić, veleposlanik RH u Portugalu (čijom inicijativom je i došlo do ostvarenja izložbe), dr. Salvato Telles de Menezes, direktor Centra Cultural de Cascais, mr. Snježana Pintarić, ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu te umjetnici Ivan Picelj, Vjenceslav Richter i Miroslav Šutej. Centro Cultural de Cascais je samostan iz 17. stoljeća, vrlo suvremeno adaptiran i prilagođen za izložbene i multimedijalne priredbe, a otvoren je tek 20. svibnja prošle godine. Bivša samostanska kapela preuređena je u koncertnu dvoranu. Stoga izložba ima multimedijalni karakter te obuhvaća ne samo razdoblje EXAT-a 51 i Novih tendencija nego i druga zbivanja u kulturi pedesetih i šezdesetih godina kada je Zagreb bio značajan međunarodni kulturni centar. Ova multimedijalna prezentacija hrvatske kulturne scene 50-ih i 60-ih godina odvija se u vrijeme obilježavanja pedesete obljetnice osnivanja Grupe EXAT 51 i njezinog Manifesta (1951. g.), četrdesete obljetnice prve izložbe Novih tendencija i prvog Zagrebačkog muzičkog biennala (1961. g.), te nastanka animiranog filma Surogat Dušana Vukotića snimljenog 1961. godine, a koji je dobio najveće svjetsko filmsko priznanje - Oscara. Nakon prekida sa socrealizmom 1948. godine i ideološki nametnutom uniformnošću umjetničkog izraza za koji se izborila Grupa EXAT 51 ,:SS Ivan Picelj H R VATS KA U SVIJETU Aleksandar Srnec i Vjences Julije Knifer i Vlado Kristl Ivan Bozidar Rasica i Vojin Baki Ivan Rcelj i Vojin Bakić eksandar Srnec Aleksandar Srnec ,,-. 1 Julije Knifer H R VATS KA U SVIJETU *#?:?;( «* :.«: svojim Manifestom iz 1951. godine, dakle u uvjetima slobode stvaralaštva i stanovitog prosperiteta, Zagreb je postao jedan od najživljih kulturnih centara u Europi, s inovativnim zbivanjima u mnogim područjima umjetnosti: od crtanog filma do dizajna, od glazbe do slikarstva. Svrha je izložbe prikazati kako su se različita područja umjetnosti međusobno prožimala i utjecala jedno na drugo, težeči novom, ne samo u izrazu, već i novoj ulozi kulture i umjetničkog djela u društvu, odnosno, u gospodarstvu. Stoga su na izložbi predstavljena neka od karakterističnih dostignuća u raznim granama umjetnosti i oblikovanja, po kojima je Zagreb u to vrijeme postao poznat u svijetu. Multimedijalni dio projekta ostvaren je uz pomoć Hrvatskog društva skladatelja, uprave Zagrebačkog muzičkog biennala, Hrvatske radio-televizije, Hrvatskog filmskog saveza i Zagreb-filma koji su i načinili izbor materijala za multimedijalnu prezentaciju putem monitora ili u slučaju Muzičkog biennala čijom je glazbom ozvučen cijeli izložbeni prostor. Autor koncepcije i postava izložbe, kao i tekstova o EXAT-u 51 i Novim tendencijama je mr. Marijan Susovski, muzejski savjetnik Muzeja suvremene umjetnosti. Ostali autori tekstova su dr. Nikša Gligo (Zagrebački muzički biennale), dr. Hrvoje Turković (Avangardni film i video), dr. Mato Kukuljica (Zagrebačka škola animiranog filma) i dr. Jasna Galjer (Hrvatski grafički i produkt dizajn 50-ih u europskom kontekstu). Na izložbi u Centro Cultural de Cascais djela autora Grupe EXAT 51 nakon pedeset godina prvi put su kao cjelovitija izložba prikazana izvan granica Hrvatske. Dio izložbe Novih tendencija prikazuje samo djela hrvatskih autora, ali u reprezentativnom izboru, bez obzira da li su bila izlagana na rečenim izložbama ili su nastala u isto vrijeme, na temelju problemske i estetičke koncepcije pokreta. Izložena su 142 djela među kojima su obuhvaćene slike iz razdoblja djelovanja Grupe EXAT 51 (1951-1956. g. - Vladimir Kristl, Ivan Picelj, Božidar Rasica, Aleksandar Srnec), djela nastala u razdoblju izložbi Novih tendencija (1961-1973. g. - Vojin Bakić, Vladimir Bonačić, Juraj Dobrović, Julije Knifer, Vladimir Kristl, Ivan Picelj, Vjenceslav Richter, Aleksandar Srnec i Miroslav Šutej) te djela iz segmenta EXAT 51 - pola stoljeća kasnije (Ivan Picelj, Vjenceslav Richter, Aleksandar Srnec). Multimedijalni dio čine Zagrebački muzički biennale (Dubravko Detoni, Branimir Sakač, Milko Kelemen, Ruben Radića, Ivo Malec, Igor Kuljerić, Stjepan Šulek, Milo Cipra, Stanko Horvat, Boris Papandopulo, Natko Devčić); Hrvatski avangardni film (Geff) i video (Ivan Martinac, Ante Verzoti, Mihovil Pansini, Tomislav Gotovac, Vladimir Petek, Milan Šamec, Zlatko Hajdler, Goran Trbuljak, Sanja Iveković, Dalibor Martinis, Ladislav Galeta); Zagrebačka škola crtanog filma (Vladimir Kristl, Zlatko Bourek, Dušan Vukotić, Vatroslav Mimica, Boris Kolar, Nikola Kostelac, IvoVrbanić, Branko Ranitović, Aleksandar Marks - Vladimir Jutriša); Hrvatski grafički dizajn i produkt dizajn 50-ih u europskom kontekstu (Bernardo Bernardi, Ivan Picelj, Milan Vulpe i drugi). Izložba je popraćena i video programom o umjetnicima, njihovim djelima i izložbama koji je načinio Mladen Lučić. Na ulazu u izložbeni prostor Centra postavljeni su portreti umjetnika EXAT-a 51, Manifesti iz 1951. i 1953. godine te fotografije izložbe Kristl-PiceljRašica-Srnec održane 1953. godine u Društva arhitekata Hrvatske. U vitrinama koje se nalaze u različitim dijelovima prizemlja izložena je dokumentacija o Grupi EXAT 51 i Novim tendencijama (katalozi, monografije, časopis BIT international itd.). Djelima EXAT-a 51 posvećen je cijeli prizemni galerijski prostor ali uz njih su izložene i skulpture Vojina Bakica. S koncepcijom djelovanja Grupe EXAT 51 posjetilac se može upoznati i pomoću posebnog informativnog panoa, kao stoje to primjer i s Novim tendencijama koje zauzimaju preostale gornje dijelove veoma razigranog izložbenog prostora koji omogućuje veoma dobru preglednost djela umjetnika i u kojima svaki od njih ima svoju sobu. Pri kraju izložbe na zadnjem katu odvojenu prostoriju ima izložba EXAT 51 - pola stoljeća kasnije i multimedijalni dio. Radovi Vjenceslava Richtera, zbog svoje težine i nemogućnosti da budu preneseni na viši kat, dobili su prostor nekadašnje kapelice čija im unutrašnjost izvanredno odgovara. Isto tako je u prizemlju u posebnom prostoru sagrađena tamna soba za lumino-kinetičke radove Aleksandra Srneća. Ova jedinstvena i impresivna izložba hrvatske umjetnosti konstruktivnog pristupa veoma je dobro posjećena i odmah je izazvala posebnu pozornost među portugalskim kulturnim radnicima i likovnim kritičarima koji likovna zbivanja u našoj zemlji dosad nisu dovoljno poznavali.